Monday, September 22, 2008

Tiks obik tefü konot "Kafibötädöp de 'Surat'"

Memob semikna timis, kü äprimob ad lärnön Volapüki. Tidabuk oba äbinon buk Deutänapükik, keli ägetob täno de Volapükaflen famik Fransänik. Id äyufom obi tefü säks distöfik gramatik. Poso äsumob vödemi balid, keli älabob i danädü Volapükaflen ot Fransänik. Äbinon konot tiädü "Kafibötädöp de 'Surat'", rigiko fa lautan Fransänik pilautöl, fa hiel Jacques Henri Bernardin de Saint-Pierre (1737-1814), klüliko poso ini Volapük pätradutöl e fino, in "Volapükagased pro Nedänapükans" päpüböl. Konot et ägevon obe magädi gretik dö lieg Volapüka. Älabon i sogäli patik. Ye tefü ninäd konota et, mutob sagön, das dins semik no plitons obe, sevabo jenöfot, das mens ömik ädalabons slafanis. In vol obsik nulädik no vilobs lilön dö mastans e slafans, ibä valikans binons leigiks. Suemob, das konot et fläkon jenöfi ettimik ed atos kanonöv binön säk pro lautan konota dö tims vönik, ibä jenöfo tradutod Volapükik binon te tradutod. Spikölö ye dö flan pükik, vödem et binon bligäd gudik pro Volapükans. Pos tim semik, ven äsukob konoti et ad juitön reidami Volapükavödas dönu, pidabiko no äkanob tuvön oni. Ab, din vemo plitik, enutimo fädo ätuvob oni tö el Wikisource, kö ek ipübon oni. Klu, "Kafibötädöp de 'Surat'" binon rivovik pro alan, kel vilon juitön liegi vödas Volapükik.

2 comments:

volaflen said...

Danob oli vemo demü yeged smalik at.
Krütili te bali labob, sevabo, das 'deutänapük' dalabon tonati gretik primo, samo: Deutänapük.
Voto tradutod binon nendöfik!

Washirei said...

Danob demü küpet! Tonati okoräkob.
Ab voiko, no binon tradutod, atna binons balugiko tiks obik dö konot!
In delabuk at penob noe tradutodis, abi semikna tikis lönik.