Sunday, September 28, 2008

Gudükam tö tiäd delabuka

Ven äsukob delabuki obik me suköm ela "Google", leno äkanob tuvön oni. Ätikob, das ba kod atosa binon jenöfot, das pla tiäd delabuka te magod Volapükik ko devid "Menefe bal püki bal" pubon. Ab ibä binon te magod, binos din natik, das suköms no kanons tuvön oni. Klu evotükob tiädi delabuka boso. Nu reidans kanons logön devidi obas Volapükanas nulädik, in tonats gretik papenöli: MENEFE BAL PÜKI BAL. Näi devid obsik binon plän smalik: Delabuk in Volapük. E fino, i magod Volapükamufa klüliko binon logädik lä flan detik. Spelob das danädü fom somik suno okanob logön delabuki obik me suköm bevüresodik seimik. If mens votik id ologons delabuki at, osuädons, das Volapük binon jenöfot id ün milyel nuik. Muf ba smalik, ab din gretik, no-li?

Diläd nulik delabuka, reidam konota nulik e vödil "plunätöfo".

Äsludob ad nüdugön dilädi nog bali ini delabuk obik, sevabo "Gulül gramatik". Pos juitam reidama konota tiädü "Kafibötädöp de 'Surat'", äprimob ad reidön konoti fovik se el "Wikisource". Binon konot nitedik ön tiäd "Man labü yäk blövik". Ätuvob us vödi bal, kela sinifi niludob, ab no kanob tuvön oni in vödabuk. In konot et binon fraseod sököl: "Ma logot älabom-la bäldoti lifayelas plunätöfo foldegas, maged omik äbinon brefik ä blotöfik." Yegäd cifik binon vöd "plunätöfo". Ma nilud oba sinifon utosi, kelosi sinifon vöd votik, sevabo "pluuneplu". Semikna gebob vödi "pluuneplu" ma neod, ab vödi "plunätöfo" no äkanob tuvön in vödabuk Volapükik. Klüliko sevob
sinifi vödila "nä", in matemat pageböli, klu niludob, das kobet vöda "nä" ko vöd "plu" sinifon "pluuneplu". Logob vödi at balidnaedo e betikob yegädi at, va vöd somik pagebon fa Volapükans seimik nutimo.

Mäniot brefik

No älabob timi saidik ad pübön penädi nulik, ab nemuiko äkoräkob pladis anik in märs tel büik ed äpladob ceinis ot ini lölots. Id äreidob nogna küpetis dis penäds ed äläükob i küpetis obik lönik.

Thursday, September 25, 2008

Dins anik tefü konots pätradutöl

Binob danöfik hiele Volaflen demü küpets vemo völadiks. Olülogob nogna dilis mära "Jifey", kels ya pekoräkons ed omekob ceinis ot in lölot. Poso omutob dunön otosi tefü mär dö fönig. Bü valikos, nu ya büfo ceinob nemi at in tiäds. Klüliko, poso ogepenob geükamü küpets nulik. Ven valikos pukoräkon, oprimob traduti sökik.

Tuesday, September 23, 2008

Dö ceins in "Jifey"

Ko yuf gudik Volaflena äkanob gudükön pladis anik in mär "Jifey". Atos binon fümiko vemo gudik. Ibä dajonob märis in dils, suno omutob i sukön pladis valik in penäd "Jifey (löl)" e mekön ceinis ot in plads et tefik. Mär fovik, sevabo "Böd Fönig" äbinon boso fikulikum ad tradutön. Üfü küpets anik obinob danöfik.

Monday, September 22, 2008

Tiks obik tefü konot "Kafibötädöp de 'Surat'"

Memob semikna timis, kü äprimob ad lärnön Volapüki. Tidabuk oba äbinon buk Deutänapükik, keli ägetob täno de Volapükaflen famik Fransänik. Id äyufom obi tefü säks distöfik gramatik. Poso äsumob vödemi balid, keli älabob i danädü Volapükaflen ot Fransänik. Äbinon konot tiädü "Kafibötädöp de 'Surat'", rigiko fa lautan Fransänik pilautöl, fa hiel Jacques Henri Bernardin de Saint-Pierre (1737-1814), klüliko poso ini Volapük pätradutöl e fino, in "Volapükagased pro Nedänapükans" päpüböl. Konot et ägevon obe magädi gretik dö lieg Volapüka. Älabon i sogäli patik. Ye tefü ninäd konota et, mutob sagön, das dins semik no plitons obe, sevabo jenöfot, das mens ömik ädalabons slafanis. In vol obsik nulädik no vilobs lilön dö mastans e slafans, ibä valikans binons leigiks. Suemob, das konot et fläkon jenöfi ettimik ed atos kanonöv binön säk pro lautan konota dö tims vönik, ibä jenöfo tradutod Volapükik binon te tradutod. Spikölö ye dö flan pükik, vödem et binon bligäd gudik pro Volapükans. Pos tim semik, ven äsukob konoti et ad juitön reidami Volapükavödas dönu, pidabiko no äkanob tuvön oni. Ab, din vemo plitik, enutimo fädo ätuvob oni tö el Wikisource, kö ek ipübon oni. Klu, "Kafibötädöp de 'Surat'" binon rivovik pro alan, kel vilon juitön liegi vödas Volapükik.

Friday, September 19, 2008

Böd Fönig (löl)

In paradagad, dis bim nolama, rosadabimül ästanon; is, in rosad balid, böd pämoton, kel me flitam okik äkanon zilälön ko lit e kela köls äbinons stunidabiks, kela kanitam äbinon magifik. Ab ven jiel Eva äsesleitof fluki nolama, ven of e hiel Adam päsemofons se gad el Eden, täno de gläv flamöl keruba spag äfalon ini näst böda ed äfilidon oni. Böd ädeadon in flam, ab se nög glutöl böd nulik ä soalik, Fönig, ai soalik äfliton. Konäd sagon, das böd et labon nästi okik in Larabän ed ün yel alik tumid fifilükon oki it in näst okik, ed Fönig nulik, soalik in vol, sefliton se nög glutöl.Böd fliton zü obs, vifik äs lit, stunidabik dub köls okik, magifik in kanitam oka. Ven mot seadof len klädöm cila, böd komädon näi kapakusen e flapon me flitäms okik, jüs zü kap cila nidasirk pafomon. Fliton travärü cem misera, e tän us solalit reigon, täno klotabog miserik geton smeli violas. Ab böd Fönig binon noe böd de Larabän, abi fliton in nid nolüdalita sus fels gladik Lapäna, bunilon i bevü flors yelovik ün hitüp brefik Gröneäna. Bevü klifs kuprinagik di Fahlun ed in kolatameinäds Lingläna liloy flapami flitämas onik, e fliton sus plekabuk in nams vobana. Su bled lotuta mofon vati saludik de flumed ela Ganges, e logs jipula Lindänik litikons, ven logof oni. Böd Fönig it! No sevol-li oni, bödi parada, svani saludik kanitama? Su luvab ela Tespis äseadon äs rab spikotälik ed äflapon me flitäms blägik lefatofik. Sus hap kanitana Lisladeänik honed redik tonädik böda äslifon; su jots hiela Shakespeare äseadon äs rab hiela Odin ed ävisipon ome ini lil: nendeadöf. Dü zäl kanitanas äfliton travärü lecem kavidanik di Wartburg. Böd Fönig it! No sevol-li oni? Äkaniton ole eli Marseillaise, ed ol äfanol plümi, kel isefalon se flitäms onik; äkömon in nid paradik, ed ol ba ädeflekol oli de on ed äflekol oli lü spär, kel äseadon ko goldam su flitäms. O böd paradik, altumyelo panululöl, in flams pamotöl ed in flams deadöl, magod olik lagon in frem goldik in lecems liegikanas, du ol it, suvo pölagliböl ä soalik, flitol usio e dönu isio, te konäd: böd Fönig in Larabän. In gad ela Eden, kö pämotol dis bim nolama, in rosad balid, us God äkidon oli ed ägevon ole nemi verätik: poed.

Böd Fönig - dil folid

Böd Fönig it! No sevol-li oni? Äkaniton ole eli Marseillaise, ed ol äfanol plümi, kel isefalon se flitäms onik; äkömon in nid paradik, ed ol ba ädeflekol oli de on ed äflekol oli lü spär, kel äseadon ko goldam su flitäms. O böd paradik, altumyelo panululöl, in flams pamotöl ed in flams deadöl, magod olik lagon in frem goldik in lecems liegikanas, du ol it, suvo pölagliböl ä soalik, flitol usio e dönu isio, te konäd: böd Fönig in Larabän. In gad ela Eden, kö pämotol dis bim nolama, in rosad balid, us God äkidon oli ed ägevon ole nemi verätik: poed.

Thursday, September 18, 2008

Cein smalik in nem böda

Ätikob boso, vio penön nemi böda in mod gudikün. Linglänapüko papenöl somo: Phoenix. Klu cedob, das demü pron gudikum sötob penön Föniks. Äsukob tuvedoti seimo in bevüresod, ab no kanob tuvön oni. Kodü atos esludob ob it, das ad penön nemi el Föniks ba obinos verätikum.
Noet lätik: fino etuvob tuvedoti: vöd Volapükik binon "fönig", denu ogebob oni tö plads valik.

Böd Fönig - dil kilid

Bevü klifs kuprinagik di Fahlun ed in kolatameinäds Lingläna liloy flapami flitämas onik, e fliton sus plekabuk in nams vobana. Su bled lotuta mofon vati saludik de flumed ela Ganges, e logs jipula Lindänik litikons, ven logof oni. Böd Fönig! No sevol-li oni, bödi parada, svani saludik kanitama? Su luvab ela Tespis äseadon äs rab spikotälik ed äflapon me flitäms blägik lefatofik. Sus hap kanitana Lisladeänik honed redik tonädik böda äslifon; su jots hiela Shakespeare äseadon äs rab hiela Odin ed ävisipon ome ini lil: nendeadöf. Dü zäl kanitanas äfliton travärü lecem kavidanik di Wartburg.

Wednesday, September 17, 2008

Böd Fönig - dil telid

Böd fliton zü obs, vifik äs lit, stunidabik dub köls okik, magifik in kanitam oka. Ven mot seadof len klädöm cila, böd komädon näi kapakusen e flapon me flitäms okik, jüs zü kap cila nidasirk pafomon. Fliton travärü cem misera, e tän us solalit reigon, täno klotabog miserik geton smeli violas. Ab böd Fönig binon noe böd de Larabän, abi fliton in nid nolüdalita sus fels gladik Lapäna, bunilon i bevü flors yelovik ün hitüp brefik Gröneäna.

Tuesday, September 16, 2008

Böd Fönig (fa hiel Andersen) - dil balid

In paradagad, dis bim nolama, rosadabimül ästanon; is, in rosad balid, böd pämoton, kel me flitam okik äkanon zilälön ko lit e kela köls äbinons stunidabiks, kela kanitam äbinon magifik. Ab ven jiel Eva äsesleitof fluki nolama, ven of e hiel Adam päsemofons se gad el Eden, täno de gläv flamöl keruba spag äfalon ini näst böda ed äfilidon oni. Böd ädeadon in flam, ab se nög glutöl böd nulik ä soalik, Fönig, ai soalik efliton. Konäd sagon, das böd et labon nästi okik in Larabän ed ün yel alik tumid fifilükon oki it in näst okik, ed Fönig nulik, soalik in vol, sefliton se nög glutöl.

Saturday, September 13, 2008

Dö mär telid

Gudö! Märi bal ya etradutob. Mod somik, sevabo tradutam in dils plitob obe, bi no labob timi mödik aldelo, klu dilob vödemis e ven löl ya binon blümik, nogna dajonob oni as penäd bal lölik. Denu oprimob tradutami mära hiela Andersen.

Friday, September 12, 2008

Jifey (löl)

Jiviudan semik älabof dautis tel. Daut bäldikum so äsümof ko mot ma kalad e logod ofik, das alan, kel älogon ofi, äkanon tikön, das logon moti; bofikans äbinofs so neplitiks ä so pleidiks, das no äkanoy lifön ko ofs. Daut yunikum, kel äbinof pöträt lölöfik, patöfik bai gudäl ä snat oka, äbinof zuo balan jipulas jönikün, kelis äkanoy tuvön.Ibä alan löfon kösömo pösodi, kel sümon ko on, kodü atos mot at hitiko älöfof dauti bäldikum oka, e leigüpo älabof heti dredabik ta daut yunikum. Ämütof ofi ad fidön in kvisinöp e vobön nenropo. Bevü dins votik cil neläbik at ämutof telna ün del alik golön ad kupön vati tö plad vemo fagik e lüpolön lomio lufladi fulik ä gretiki.Ün del semik, ven äbinof näi fon et, äkömof lü of vom pöfik, kel äbegof ofi ad givön ofe drini."Vemo vilöfo, gudälan obik", äsagof jipul jönik. E sunädo älavof lufladi okik ed äkupof vati tö plad klinikün fona, keli älüpolof lü vom, ai kipölo lufladi, dat vom ökanof drinön koveniälikumo. Ven vom gudik itakedükof soafi okik, äsagof jipule: "Binol so jönik, so gudik ä so snatik, das mutob givön ole legivoti" (ibä atos äbinof jifey, kel isumof fomi voma pöfik vilaga, ad logön, viogretik öbinon plüt jipula yunik at). "Dunob ole legivoti," äfövof jifey, "das pö vöd alik, keli osagol, se mud olik osegolon ü flor ü ston jerik."Ven jipul jönik at äkömof lomio, mot ofik änofof ofi, kodä ägekömof so lato de fon. "Pardolös obi, o mot", "das äblebob so lunüpo". E ven äspikof vödis at, se mud ofik äsebunons rosads kil, pärlats kil e diamoins kil."Kisi logob-li!" äsagof mot ofik ko stun legretik. "Jinos obe, das se mud ofik sebunons parläts e diamoins! Kipladao kömon-li atos, o daut obik?" (Atos äbinon naed balid, das änemof ofi "daut okik"). Cil neläbik äkonon ofe balugäliko valikosi, kelos ijenon ofe, e, du äspikof, äsefalon se mud ofik lemöd diamoinas. "If binos somo", äsagof mot,mutob sedön usio dauti obik. O Mariül, lülogolöd utosi, kelos segolon se mud söra olik, ven spikof; no binosöv-li ole plitik ad labön fägi ot? Te mutol golön lü fon ad kupön vati; e ven vom pöfik ubegof drini de ol, ogivol ofe oni plütiko. "Binosöv vemo jönik", ägespikof daut neplütiko, "das ogolob lü fon!" - "Vilob, das ogolol usio", äsagof mot,"e gololöd sunädo!" Daut ägolof, ab ai mürölo. Äsumof vasodi largentik jönikün, kel äbinon in lödöp.Töbo äkömof lü fon, älogof lädi, vemo liegiko päklotöli, kel äsegolof se fot ed äbegof de of drinön (atos äbinon jifey ot, kel äsumof sui ok fomi e klotis jiplina, ad logön, viogretik obinon bad jipula at)."Äkömob-li isio," äsagof ofe jipul neplütik ä pleidik, "ad givön ole drinön? Fümiko, elüpolob vasodi largentik patiko pro atos, ad givön drinön läde at! Ced obik binon: sumolöd vati, ol it, if vilol drinön." - "Leno binol plütik, " äsagof jifey nen zun. "Gudö, ibä binol so dünöfik, dunob ole legivoti, das pö vöd alik, keli ospikol, osegolon se mud olik ü snek ü frog."Töbo mot ofik äküpetof ofi, äluvokädof lü of: "Klu, o daut obik?" - "Si, o mot", ägespikof neplütikan, sejedölo sneki bal e frogi bal. - "O, sül!" mot ävokädof, "kisi logob-li? Sör ofik binof döbik in valikos; ogepelob ofe pro atos!"E sunädo ärönof ad flapön ofi. Cil neläbik ämorönof ed äklänedof oki in fot fagikün. Son rega, hikel ägekömom de yag, äkolkömom ofi; e logölo, das binof jönik, äsakom ofe, kisi dunof-li is löliko balik e kikodo drenof-li.- "Levi, o söl, mot obik äsemofof obi se dom".Regason, kel älogom, das se mud ofik äsegolons pärlats anik e diamoins anik, äbegom ofe, das ösagof ome, kiöpao atos kömon. Äkonof ome ventüri okik lölik. Regül ävätälom, das fäg somik labon völadi gretikum, ka valikos, kelosi kanoyöv givön gamagivoto lädüle votik, ädedugom ofi lü ledom pata okik, sevabo reg, kö ämatikom ko of. Ab dö sör ofik kanobs sagön, das ävedof so nelöföfik, das mot lönik ofa äsemofof ofi de ok; e jipul neläbik, mödo irönölo ed ituvölo neki, kel vilonöv getedön ofi, suno ädeadof tö gul fota.

Thursday, September 11, 2008

Jifey - dil velid

Regason, kel älogom, das se mud ofik äsegolons pärlats anik e diamoins anik, äbegom ofi, das ösagof ome, kiöpao atos kömon. Äkonof ome ventüri okik lölik. Regül ävätälom, das fäg somik labon völadi gretikum, ka valikos, kelosi kanoyöv givön gamagivoto lädüle votik, ädedugom ofi lü ledom fata okik, sevabo reg, kö ämatikom ko of. Ab dö sör ofik kanobs sagön, das ävedof so nelöföfik, das mot lönik ofa äsemofof ofi de ok; e jipul neläbik, mödo irönölo ed ituvölo neki, kel vilonöv getedön ofi, suno ädeadof tö gul fota.

Wednesday, September 10, 2008

Jifey - dil mälid

Töbo mot ofik äküpetof ofi, äluvokädof lü of: "Klu, o daut obik?" - "Si, o mot", ägespikof neplütikan, sejedölo sneki bal e frogi bal. - "O, sül!" mot ävokädof, "kisi logob-li? Sör ofik binof döbik in valikos; ogepelob ofe pro atos!"E sunädo ärönof ad flapön ofi. Cil neläbik ämorönof ed äklänedof oki in fot fagikün. Son rega, hikel ägekömom de yag, äkolkömom ofi; e logölo, das binof jönik, äsakom ofe, kisi dunof-li is löliko balik e kikodo drenof-li.- "Levi, o söl, mot obik äsemofof obi se dom".

Tuesday, September 9, 2008

Jifey - dil lulid

"Binosöv vemo jönik", ägespikof daut neplütiko, "das ogolob lü fon!" - "Vilob, das ogolol usio", äsagof mot,"e gololöd sunädo!" Daut ägolof, ab ai mürölo. Äsumof vasodi largentik jönikün, kel äbinon in lödöp.Töbo äkömof lü fon, älogof lädi, vemo liegiko päklotöli, kel äsegolof se fot ed äbegof drini de of (atos äbinon jifey ot, kel äsumof fomi e klotis jiplina, ad logön, viogretik obinon bad jipula at)."Äkömob-li isio," äsagof ofe jipul neplütik ä pleidik, "ad givön ole drini? Fümiko, elüpolob vasodi largentik patiko ad atos, ad givön drini läde at! Ced obik binon: sumolöd vati, ol it, if vilol drinön." - "Leno binol plütik, " äsagof jifey nen zun. "Gudö, ibä binol so dünöfik, dunob ole legivoti, das pö vöd alik, keli ospikol, osegolon se mud olik ü snek ü frog."

Sunday, September 7, 2008

Jifey - dil folid

Ven jipul jönik at äkömof lomio, mot ofik änofof ofi, kodä ägekömof so lato de fon. "Pardolös obi, o mot", "das äblebob so lunüpo". E ven äspikof vödis at, se mud ofik äsebunons rosads kil, pärlats kil e diamoins kil."Kisi logob-li!" äsagof mot ofik ko stun legretik. "Jinos obe, das se mud ofik sebunons parläts e diamoins! Kipladao kömon-li atos, o daut obik?" (Atos äbinon naed balid, das änemof ofi "daut okik"). Cil neläbik äkonon ofe balugäliko valikosi, kelos ijenon ofe, e, du äspikof, äsefalon se mud ofik lemöd diamoinas. "If binos somo", äsagof mot,mutob sedön usio dauti obik. O Mariül, lülogolöd utosi, kelos segolon se mud söra olik, ven spikof; no binosöv-li ole plitik ad labön fägi ot? Te mutol golön lü fon ad kupön vati; e ven vom pöfik ubegof de ol drinön. ogivol ofe oni plütiko.

Jifey - dil kilid

Ün del semik, ven äbinof näi fon et, äkömof lü of vom pöfik, kel äbegof ofi ad givön ofe drini. "Vemo vilöfo, gudälan obik", äsagof jipul jönik. E sunädo älavof lufladi okik ed äkupof vati tö plad klinikün fona, keli älüpolof lü vom, ai kipölo lufladi, dat vom ökanof drinön koveniälikumo. Ven vom gudik isatükof soafi okik, äsagof jipule: "Binol so jönik, so gudik ä so snatik, das mutob givön ole legivoti" (ibä atos äbinof jifey, kel isumof sui ok fomi voma pöfik vilaga, ad logön, viogretik öbinon plüt jipula yunik at). "Dunob ole legivoti," äfövof jifey, "das pö vöd alik, keli osagol, se mud olik osegolon ü flor ü ston jerik."

Jifey - dil telid

Ibä alan löfon kösömo pösodi, kel sümon ko on, kodü atos mot at hitiko älöfof dauti bäldikum oka, e leigüpo älabof heti dredabik ta daut yunikum. Ämütof ofi ad fidön in kvisinöp e vobön nenropo. Bevü dins votik cil neläbik at ämutof telna ün del alik golön ad kupön vati tö plad vemo fagik e lüpolön lomio lufladi fulik ä gretiki.

Saturday, September 6, 2008

Jifey - dil balid

Jiviudan semik älabof dautis tel. Daut bäldikum so äsümof ko mot ma kalad e logod ofik, das alan, kel älogon ofi, äkanon tikön, das logon moti; bofikans äbinofs so neplitiks ä so pleidiks, das no äkanoy lifön ko ofs. Daut yunikum, kel äbinof pöträt lölöfik, patöfik bai gudäl ä snat oka, äbinof zuo balan jipulas jönikün, kelis äkanoy tuvön.

Dö märs

Büä oprimob tradutis märas hiela Andersen, vilob ad dajonön märi votik. Pälauton fa Charles Perrault e pätraduton ini püks mekavik anik. Tiäd onik binon "Jifey". Openob tradutoti mära at in dils e ven mär ofinon lölo, okonletob dilis valik ini plad bal e nog balna odajonob märi lölik us.

Friday, September 5, 2008

Penäd balid

Äsludob ad penön delabuki at desinü penam vödemas distöfik Volapüko, mödadilo vilob ad mekön tradutis, as sam - plidob märis hiela Andersen e viloböv ad mökön anikis. No fümob, va märs valik et pätradutons ini Volapük dü jenav Volapüka, ab fümiko desinob ad dajonön tradutodis, kelis emekob ob it. If olabob tikamagotis nulik, openob ba penädis votik, plä märs.